In memoriam FIDEL CASTRO RUZ
Kubanski revolucionarni vođa Fidel Castro umro je 25. 11. 2016. godine , u 91. godini života.
Podsjetimo se jedne borbe koja je promijenila svijet i čovjeka koji ju je vodio. Prije revolucije, Kuba se nije razlikovala od drugih zemalja u regiji: to je bila prćija američke mafije i kapitalista koji su je koristili da eksploatiraju zemlju i stanovništvo koje se gušilo u siromaštvu. Ljudi kojima je perspektiva bila da postanu prostitutke ili jeftini radnici za strane kompanije morali su jednom reći dosta, a Castro je bio čovjek koji je izrazio njihov bijes. Zbog toga ga je režim zatvarao, ali ni jedan zatvor nije ga mogao ušutkati. U poznatom govoru na sudu je rekao: “Možete me osuditi, ali historija će me odriješiti krivnje”. Njegova predanost je kubanskoj borbi donijela mnoge saveznike, između ostalih Ernesta Che Guevaru, koji je na Novu godinu 1959. zajedno s Fidelom ušao u oslobođenu Havanu. Nakon toga za narode Trećeg svijeta ništa više nije bilo isto. Kubanska revolucija je bila poticaj svim ostalim zemljama Latinske Amerike da se pobune protiv diktata SAD-a. Kuba je sve te borbe snažno pomagala, a bila je i ključna zemlja koja je pomogla u rušenju rasističkih režima u Angoli, Namibiji, Mozambiku i Južnoj Africi. Dok su Zapadne zemlje koje se predstavljaju kao demokracije podržavale apartheid, malena Kuba je bila ta koja ga je rušila. Nikada ni jedna zemlje nije bila izložena tolikim sabotažama i sankcijama kao Kuba, koju je SAD prvo htio vojno osvojiti, a onda i ekonomski ugušiti. Unatoč svim sankcijama od strane Amerike, prema službenim podacima UN-a, Kuba ima najbolje zdravstvo na svijetu i najviše je od svih zemalja učinila da zdravstveno pomogne siromašnim zemljama. To je najbolja ilustracija što se sve može postići u socijalizmu, čak i u najtežim uvjetima. Zbog toga, antinarodni i antiradnički režimi mrze Fidela više od bilo kojeg drugog vođe. Vječna slava Fidelu Castru, jednom od posljednjih antikolonijalnih revolucionarnih vođa, čovjeku koji je potlačene učio da ne treba odustati ni u najtežim situacijama i da se hrabrošću ostvaruje ono što se čini nemogućim. Historija ga nije samo odriješila krivnje, kako je predvidio pred odlazak u zatvor 1953. godine. Historija ga je učinila besmrtnim.
Na slici, drug Tito i Fidel Castro 1976. godine u Beogradu
